Svet vode pod pritiskom
Voda ostvaruje uticaj na ljude na svakom koraku - bilo da je nema mnogo, bilo da je ima u izobilju, bilo da je zaprljana, otpadna. Krizne situacije sa vodom smatraju se da donose najveće rizike po svet i populaciju, sa izuzetnim uticajem po okolinu i ljude, prema zaključcima sa Svetskog ekonomskog foruma.
U ovom članku ćemo posebno skrenuti pažnju na uzročnike ovakvih kriznih situacija svetskih razmera - ali i ponudićemo razrešenje koje nam svima pomaže da krize sa vodom prevaziđemo.
Procenjuje se da ce blizu 1/3 svetske populacije živeti u nestašici za vodom u pojedinim predelima do 2025. godine. Ova procena obuhvata kako nerazvijene tako i razvijene zemlje sveta. Istraživanja su čak predstavljena od strane Evropske unije, u kojima se navodi da više od 60% gradova Evrope sa preko 100 000 stanovnika nemaju održive sisteme zaliha vode.
Istovremeno, podaci pokazuju da će u budućnosti biti više obolelih od bolesti izazvanih vodenim krizama, prema UNDP-u.
- 72% Zemljine kugle je pokriveno vodom
- 97% je slana voda - neodgovarajuća za piće
- 70% ukupne sveže vode je zadržano u ledenim kapama
- 1% ukupne sveže vode je spremno za pristup
- 50% svetskih svežih rezervi sa vodom su lokalizovani u Brazilu, Rusiji, Kanadi, Indoneziji, Kini i Kolumbiji
Odnos vode-hrane-energije
Nije tajna da svetska populacija raste brzo sa većom urbanizacijom i jačanjem visoko-srednjeg društvenog sloja.
Potrebe za svežom vodom će porasti za 40% na svetskom nivou, što će automatski izazvati krizu u predelima koji se bore već sada sa nestašicama izvora vode.
S druge strane, potreba za izvorima energije će porasti za 50%, što dalje utiče na ova nestašicom vode pogođena města, s obzirom na to da je 90% svih snabdevača energijom pod uticajem izvora vode.
Ovo bi značilo da će fabrike energije biti primorane da smanje nivo proizvodnje energije usled manjka vode za hlađenje.
Dakle, moramo da počnemo da koristimo izvore vode efikasnijim metodama kako bi se odgovorilo na sverastuće zahteve savremenog života = zahteve za vodom, hranom i energijom.
Vi konzumirate tone vode. Svakodnevno.
Postoji jaka veza između svakodnevne konzumiacije hrane i upotrebe vode. Na primer, potrebno je 70 litara vode da rodi jedna jabuka i 40 litara da se proizvede jedna kriška hleba.
Mesna industrija, s druge strane, zahteva mnogo veće količine vode - jedan kilogram svinjskog mesa zahteva 4.800 litara vode, što je baš zapanjujuć podatak.
Kako se populacija i srednja klasa razvijaju, potrebe stanovništva za hranom u budućnosti će značajno rasti - ostvarujući veliki pritisak na okolinu, posebno kada razmatramo kako dotoci vode znače i utiču na razvoj poljoprivrednih dobara (procenjeno je da se oko 70% od sveukupne svetske vode koristi za poljoprivredni lanac ishrane).
Rešenja za budućnost već postoje danas
Dobre vesti su: Tehnologije za smanjenje potrošnje energije i način na koji se voda upotrebljava u ovom ciklusu - već postoje.
Ciklusi obuhvataju proizvodnju i distribuciju otpadnih voda putem pumpi i njihovog tretmana.
Senzori pritiska i frekventnih regulatora imaju ključnu ulogu u smanjenju gubitaka vode i energije - posebno kada je reč o kontrolisanoj irigaciji sistema koji imaju značajan uticaj na svetske rezerve vode i energije. Inteligentan nadzor sistema uz adaptivnu tehnologiju kontrole pritiska, omogućava da se upravljanje priskom vode značajno unapredi, što dovodi do redukcije na curenjima i nepovratnoj upotrebi vode.
Danfoss d.o.o.
Đorđa Stanojevića 14,
11070 Beograd, Srbija
Tel. +381 11 2098 560
Mob: +381 60 2098 560
www.danfoss.rs