Razvoj infrastrukture i obrazovanja - ključni za nove investicije u regionu Zapadnog Balkana

Ekonomije Zapadnog Balkana mogle bi da imaju velike koristi od trenda vraćanja proizvodnje multinacionalnih kompanija iz Azije u Evropu, ocenjuje se u studiji " Potencijal Zapadnog Balkana za privlačenje stranih investicija u post-kovid periodu" koju je realizovao Komorski investicioni forum Zapadnog Balkana (KIF ZB6) u saradnji sa Bečkim ekonomskim institutom i uz podršku Projekta komorskog partnerstva za Zapadni Balkan.Da bi se ova šansa iskoristila, potrebna su ulaganja u obrazovanje kvalifikovanog stručnog kadra, razvoj infrastrukture i podsticajnog ekonomskog ambijenta koji će region Zapadnog Balkana učiniti konkuretnijim.
„Treba da iskoristimo šansu za privlačenje novih investicija u post-kovid periodu, jer je pandemija Kovid 19 doprinela promenama u globalnim lancima snabdevanja i kompanije sve češće traže efikasnije i brže puteve isporuke, bez rizika i dodatnih troškova, geografski pristupačnije lokacije za izmeštanje proizvodnje kao i pouzdane poslovne partnere i dobavljače“, rekla je Tatjana Šterjova Duškovska,generalni sekretar KIF ZB6. Ona je dodala da je cilj studije da se predstave prednosti regiona ali i ukaže na oblasti u koje je potrebno ulagati dodatne resurse kako bi privrede Zapadnog Balkana bile što atraktivnije za domaće i strane investitore.
„Privrede regiona su u procesu reindustrijalizacije i restrukturiranja izvozne strukture u pravcu većeg učešća proizvodnje koja nosi višu dodatu vrednost. Takođe, potrebno je ubrzati kreiranje regionalnog tržišta kako bi lokalne ekonomije bile konkurente na EU tržište“, rekao je Bojan Stanić, pomoćnik direktora Sektora za strateške analize Privredne komore Srbije. On je istakao važnost otvaranja Regionalnog centra za ekonomske analize, koji će omogućiti sagledavanje pozicije Regiona ZB od makroekonomskog nivoa do privrednih subjekata i konkretnih razmenljivih dobara.
„Ukoliko se region aktivira i na pravi način nastupi prema stranim investitorima, otvoriće se šanse za veći priliv stranih investicija. To podrazumeva ulaganje u obrazovni sistem, dualno obrazovanje i fokus na razvoj transportne infrastrukture“, rekao je Branimir Jovanović, ekonomista iz Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije predstavljajući rezultate studije.
On je dodao da strani investitori pre svega traže kvalifikovanu radnu snagu i dobru infrastrukturu, ali i stabilni ekonomski i politički ambijent. On je ukazao da su investitori u regionu, među kojima su najprisutnije kompanije iz Nemačke od 2010. do 2019. investirale 2,5 milijardi evra u region Zapadnog Balkana, a širom sveta 1,7 biliona evra. "Ovi podaci pokazuju da postoji još mnogo prostora i kod drugih zapadnoevropskih investitora, kao što su Holandija, Švajcarska i Austrija", dodaje Jovanović.
Među anketiranim nemačkim investitorima, 62 osto nemačkih kompanija je kao razlog investiranja u region ZB navelo dobru poslovnu kulturu, pozitivna iskustava u poslovanju sa kompanijama iz regiona, odgovornost i obrazovanje stručnog kadra, kao i dobru geografsku poziciju i bliskost kultura, ukazale su Sofija Kluge i Olga van Zijverden, koordinatori Projekta komorskog partnerstva za Zapadni Balkan.
Ognjenka Lalović, direktor Sektora privrede Spoljnotrgovinske komore BiH rekla je da je 79 odsto domaćih kompanija iz regiona ZB zadovoljno saradnjom sa stranim kompanijama, ali je i dalje potreban sistematski pristup u aktivnostima usmerenima na povezivanje kompanija i privačenje investitora.
Svoja pozitivna iskustva u poslovanju u regionu Zapadnog Balkana podeleli su i predstavnici kompanija Vossloh-Schwabe iz Nemačke i Aktive iz Makedonije.
Izvor: PKS