NEMAČKO-SRPSKA PRIVREDNA KOMORA

Nemačko-srpska privredna komora (AHK Srbija) pripada sistemu nemačkih spoljno-trgovinskih i industrijskih komora, sa 140 kancelarija u 92 zemlje širom sveta. Predstavlja idealnu platformu za kontakte između nemačkih, srpskih i internacionalnih kompanija.
Još od osnivanja tadašnje Delegacije nemačke privrede u Srbiji i Nemačko-srpskog privrednog udruženja 2001. godine, nudi brojne interesantne usluge. AHK Srbija zvanično je osnovana 14. aprila 2016. godine.
Jedan od centralnih zadataka AHK Srbije je podrška nemačkim kompanijama u osnivanju, istraživanju tržišta i poslovnom spajanju. Komora nudi različite poslovne usluge, počev od pretrage kontakata, podrške u procesu pregovora, izrade individualnih studija i ispitivanja tržišta i mnoge druge.
“Od 01. januara 2022. godine preuzeću zadatke na novoj poziciji - direktora Industrijsko-trgovinske komore pokrajine Hesen, sa sedištem u Visbadenu. Ovo ne znači samo da se opraštam od ove fantastične zemlje i njenih ljudi, već predstavlja i prekretnicu u mom 14-godišnjem radu u mreži nemačkih privrednih komora u inostranstvu.
Tokom ovog vremena bio sam u mogućnosti da prisustvujem raznim razvojnim procesima, dam svoj doprinos u zastupanju zajedničkih interesa nemačke privrede i zemalja u kojima sam bio angažovan, kao i da proširim svoje kulturne horizonte na ličnom nivou. Međutim, došlo je vreme da svoje iskustvo i stručnost primenim i u Nemačkoj.
”Ovo je samo deo saopštenja kojim je početkom ovog meseca Frank Aleter (Frank Aletter), direktor Nemačko-srpske privredna komore najavio odlazak sa svoje trenutne dužnosti i svoje novo postavljenje u Nemačkoj. Nemačko-srpsku privrednu komoru će nakon njegovog odlaska voditi Gert Rabou, kao iskusan kolega iz AHK/DIHK, privremeno, do imenovanja naslednika Franka Aletera. Iskoristili smo priliku da za decembarski broj popričamo sa direktorom Nemačko-srpske privredne komore pre njegovog odlaska iz Srbije.
Časopis Industrija: Imate 14 godina radnog iskustva u mreži nemačkih privrednih komora u svetu. Kakvim ste razvojnim procesima prisustvovali u zemljama gde ste vodili komoru i koliko je Industrija 4.0 doprinela spajanju privreda?
Frank Aleter: Stepen automatizacije u proizvodnim pogonima se razlikuje od zemlje do zemlje. To je povezano i sa lancem vrednosti kompanija, stepenom obučenosti – posebno iz tehničkih oblasti, kao i potrebom kompanije da održi konkurentnost na globalnom nivou.
Što su tržišta otvorenija, kompanije se, a takođe i vlade tih zemalja, više bave temom Industrije 4.0. U tom kontekstu, nemačke privredne komore u inostranstvu nude svojim članovima platformu za međusobnu razmenu informacija, iskustva i znanja.
Časopis Industrija: Na kom nivou su bili ekonomski odnosi dve privrede, Nemačke i Srbije kada ste došli u Srbiju, a kakva je situacija sada?
Frank Aleter: Trgovinski odnosi između Nemačke i Srbije su poslednjih godina u stalnom porastu. U 2019. i 2020. godini obim trgovine iznosio je 5.2 i 5 milijardi evra. Do kraja septembra 2021. obim trgovine je već iznosio 4.6 milijardi evra.
Pretpostavljamo da će ove godine biti oboren rekord iz 2019. godine. Ovo je svakako u direktnoj vezi sa atraktivnošću Srbije kao investicione lokacije.
Uprkos pandemiji korona virusa i izazovima u lancima snabdevanja, dolazak nemačkih kompanija u Srbiju je svakako obeležio prethodnu godinu.
Časopis Industrija: Koje usluge, podršku, AHK Srbija nudi svojim članicama za izazove koje je donela industrija 4.0, digitalizacija, a sada i pandemija?
Frank Aleter: AHK Srbija je unapredila svoje usluge. Ono što će biti u fokusu do 2023. godine su: dualno obrazovanje/celoživotno učenje, zelena ekonomija, kao i digitalizacija/industrija 4.0. Sve ove oblasti podržavaju svojim radom naše radne grupe, koje se sastoje ne samo od članova, već i od drugih relevantnih stejkholdera.
Ovo omogućava uravnotežen pristup pojedinačnim pitanjima i izazovima. Mala i srednja preduzeća posebno cene podršku i razmenu iskustava sa drugim kompanijama.
Sve ove aktivnosti imaju za cilj da pripreme naše članove za buduće izazove u pomenutim oblastima.
Časopis Industrija: Da li se nemačka sajamska industrija lagano budi iz sna pandemije? Kada mislite da ponovo možemo očekivati sajamska dešavanja u punom kapacitetu koja su mnogo godina unazad predstavljala jedno od najvažnijih susreta privrednika i industrijalaca iz celog sveta?
Frank Aleter: Istina je da se u Nemačkoj održavaju vodeći sajmovi u raznim sektorima. Fizičku komunikaciju i kontakt je teško zameniti digitalnom razmenom i ponudom.
Zato je potreba da se dođe u fizički dodir sa proizvodima velika. Zbog toga nam je drago što su se u drugoj polovini 2021. godine održali neki od vodećih sajmova.
Izlagači su bili izuzetno zadovoljni, jer je odziv posetioca i zainteresovanih bio veliki. Nemačka vlada je podržala održavanje sajmova uz visoke zdravstvene mere predostrožnosti.
Nadamo se da će i 2022. godine biti moguće da se održe sajmovi i da će se pandemija uskoro završiti.
Časopis Industrija: Da li ste uspeli da našoj privredi prenesete važnost i iskustva nemačkog dualnog obrazovanja, koje čini jedan od stubova nemačke privrede?
Frank Aleter: Uspešno uvođenje dualnog stručnog obrazovanja prema nemačkom modelu je počelo već pre 3 godine. Privredna komora Srbije je zajedno sa vladom i kompanijama pokrenula ovaj veliki projekat, čiji će se rezultati videti u srednjem roku.
Do tada treba biti strpljiv, istaći prednosti dualnog stručnog obrazovanja i sprovesti određena prilagođavanja, posebno u praktičnom delu obuka.
Kroz našu radnu grupu za dualno obrazovanje podržavamo ovaj proces i sigurni smo da će u srednjem roku ovakav pristup stručnom obrazovanju pomoći u privlačenju kvalifikovanih radnika u Srbiji.
Fotografija od: pixabay.com
Časopis Industrija: U kojoj meri je aktuelna pandemija uticala na samu saradnju privrednika i da li imate neku poruku za naše privrednike i industriju?
Frank Aleter: Naše mišljenje je da je efekte pandemije na ekonomiju još uvek teško proceniti. Jedan od razloga je što su neke od zemalja pružile finansijsku podršku privredi i određenim kompanijama.
Sve u svemu, nakon različitih mera koje su sprovedene, privreda je na putu oporavka.
To je posebno evidentno u Srbiji i u Nemačkoj. S druge strane, situacija u trgovini i ugostiteljstvu i dalje je neizvesna; ova neizvesnost je takođe prisutna i u sajamskom sektoru. Industrija je preopterećena u određenim oblastima i suočava se sa izazovima zbog prekida lanaca snabdevanja.
Građevinska industrija pogođena je porastom troškova sirovina. Bez obzira na to, određene branše, a i kompanije bile su otporne na ove promene i uspele su da ostanu na dobrom putu, uprkos pandemiji.
Međutim, bitno je pozabaviti se važnim temama iz oblasti klimatskih promena, zatim ekološkim pitanjima i korišćenjem resursa na održiv i efikasan način.
Ovo otvara mogućnost za privredu i njene aktere da razviju inovativna rešenja, proizvode i usluge. Vlade treba da podrže takve inovacije davanjem prostora za razvoj i ulaganjem u istraživanja.
Časopis Industrija: Kakva iskustva nosite iz Srbije i šta biste poručili Vašem nasledniku?
Frank Aleter: Kao što sam već pomenuo, nemačke kompanije u Srbiji su veoma aktivne u proizvodnji. Otvoreno je preko 70.000 radnih mesta.
Ono što nije moglo da se predvidi su prekidi u lancima snabdevanja. U mnogim industrijama teško je obezbediti pravu robu koja je potrebna za proizvodni proces. Istovremeno, kupci naručuju u kratkom roku ili se proizvodnja stavlja na čekanje.
Ovo otežava planiranje i obezbeđivanje efikasne proizvodnje. Poslovni ljudi moraju da budu fleksibilni i da se pozabave ovim pitanjima kako bi održali svoje poslovanje.
Fleksibilnost u sporazumima o podsticajima je takođe važna za kompanije, kako bi ostale konkurentne na duži rok.