Kako je razvoj električnih alata uticao na građevinsku industriju

Počeci ljudske civilizacije usko su povezani sa pojavom prvih alata.
Kako bi obezbedili sebi opstanak na zemlji, tadašnji stanovnici naše planete kreirali su najraznovrsnije alate od dostupnih materijala. Pomoću njih, oni su obrađivali pretežno drvo, ali i druge materijale i kreirali posude, oruđe i sve što im je bilo neophodno u svakodnevici.
Iako je svaki otkriven alat od izuzetnog značaja, električni alat se u građevinskoj industriji posebno ističe, napravio je vidljiv i osetan pomak i olakšao obavljanje brojnih poslova. Kako se razvijao električni alat i na koji način je uticao na građevinsku industriju, ali i druge delatnosti, pročitajte u nastavku našeg teksta.
Koji su se alati koristili pre električnih alata?
Kao što smo već pomenuli, pre nego što su električni alti preuzeli prevlast i potpuno promenili svakodnevnicu, ljudi su koristili različite vrste alata kako bi obavili komplikovane i zahtevne poslove.
Jedan od prvih alata bio je strug koji je korišćen još u starom Egiptu. Vremenom, konstrukcija struga se unapređivala, a vredno je pomenuti da je jedan od izumitelja jedne vrste struga poznati umetnik - Leonardo da Vinči.
Za nastanak jedne od najnaprednije verzije strugova, zadužena je industrijska revolucija, tačnije - Džejms Vat koji je izradio prvu parnu mašinu nalik savremenoj.
Tako nastaju znatno precizniji, jači i efikasniji strugovi koji su omogućili masovnu proizvodnju, koja je bila preko potrebna čovečanstvu koje je postajalo sve brojnije.
Kako su nastali prvi električni alati u 19. veku
Pre nego što je otkrivena elektična energija, o alatu na struju nije bilo reči. Do tada su se koristili ručni alati i alati koje pokreće parna mašina, pa su graditeljski poslovi bili iscrpni i dugi.
Onda je došlo do jednog od najvećih izuma u istoriji čovečanstva.
Tako je, govorimo o struji, pre svega jednosmernoj struji za koju je zaslužan Edison, a potom i naizmeničnoj, koju je čovečanstvu ostavio Nikola Tesla. Pod istim patentom pod kojim je odobrena Edisonova sijalica, svetu je predstavljen prvi električni alat 1895. godine, na samom kraju 19. veka.
Prvi alat koji je nastao te davne 1895. i danas je popularan. U pitanju je električna bušilica, koju je izumela Nemačka kompanija C&E Fein. Ova renomirana kompanija i danas postoji, a osim bušilice, doneli su i druge značajne inovacije u oblasti građevinarstva.
Jedan od njihovih zasluga je i prva bušilica sa elektro-pneumatskim udarnim mehanizmom, predstavljena 1914. godine. Ova kompanija takođe je razvila prve makaze za lim, prvu ubodnu testeru i brojne druge alate koji su danas veoma popularni.
Električni alati u 20. veku i nadalje i njihov uticaj na građevinsku industriju
Nakon prve bušilice, električni alati brzo počinju da se razvijaju, pa je jedna od kompanija koja se tada ističe Black & Decker, koja je izumela lakšu i praktičniju verziju Fein bušilice. Izuzev Black & Decker-a, u proizvodnju alata uključuje se i Bosch, koji konstruiše lakše i praktičnije mašine za rad.
Dolazimo i do glavnog pitanja, kada su već postali osnovno sredstvo za obavljanje poslova - Kako su električni alati uticali na građevinsku industriju.
Poslovi za majstore i zanatlije postali su znatno jednostavniji i došlo je do ekspanzije najraznovrsnijih delatnosti. Poslovi za koje su nekada bili potrebni sati, pa i dani, ubrzali su se upotrebnom električnih alata. Nakon istaknutih kompanija, na tržištu se pojavljuju Makita, Milwaukee Electric Tool (Milvoki alati) i druge kompanije koje na tržište konstantno donose inovacije.
U 21. veku alati su znatno uznapredovali, ali se kod zanatlija javila bojazan od automatizacije procesa koje su do sada obavljali profesionalci, pomoću električnih i drugih tipova alata.
Ono što se za sada može zaključiti jeste da neke procese proizvodnje, mašine i električni alati definitivno mogu da promene, ali ne i najveći deo. Kako su zanatlije iz ove oblasti stručnjaci za rukovanje određenim alatom i precizno izvođenje različitih poslova, njihovo znanje i veštine uvek će biti potrebno.
Više od napredovanja alata, na građevinsku industriju i profesije iz ove oblasti utiču drugi tehnološki napreci zahvaljujući kojima se stari materijali zamenjuju novima, te je potrebno konstantno se edukovati i učiti nove veštine i načine obrade.
Teško je da zamislimo da se kuća sama izgradi, ili određeni komad nameštaja konstruiše bez ljudske ruke. U prilog tome ide i činejnica da su poslednjih godina, zanatlije i majstori postali izuzetno cenjeni na tržištu sve je veća potražnja za njima.
Ako i do automatizacije određenih procesa dođe, ona može ići u prilog zanatlijama koji će još efikasnije obavljati određene poslove.
Električni alati danas su poznati po svojoj snazi, efikasnosti i praktičnosti za obavljanje najraznovrsnijih poslova. Koriste ih profesionalci, ali i hobisti koji samostalno obavljaju najrazličitije majstorije kod kuće. Iako je od 20. veka na tržištu popularan i alat bez kabla - akumulatorski alat, električni alati ne mogu se zameniti, pre svega zbog visoke funkcionalnosti koja ih odlikuje.
Nadamo se da vam je naš tekst bio interesantan, a pre svega da ste u njemu pronašli korisne informacije i saznali kako se električni alat razvijao i uticao na građevinsku industriju od svog nastanka do danas.