Kako da se bolje razumemo?

Umešnost komunikacije je među najznačajnijim veštinama efikasnog poslovanja i direktno je povezana sa uspehom u poslu i životu. Nema „rođenog“ diplomate, pregovarača, medijatora ili majstora komunikacije! Iza svega stoji ozbiljan i kontinuiran rad, vežba, ulaganje u sebe, ističe Olga Kićanović, ekspert za poslovnu komunikaciju, rešavanje konflikata i radno pravo i predavač na Poslovnoj akademiji Privredne komore Srbije.Lako je ostvariti dobar prvi utisak i prevazići tremu, poslati ubedljivu poruku ako prethodno upoznamo potrebe i očekivanja onoga kome je upućena, stavimo se u njegovu poziciju i racionalno objasnimo zašto je to što nudimo najbolje rešenje, ukazujući na slične i poznate primere dobre prakse...
U pregovaranju neprihvatljive predloge ne treba odbijati, nego ponuditi protivpredlog, kako bismo nastavili traženje rešenja. Često grešimo ubeđujući najglasnijeg oponenta, umesto da privučemo najneodlučnijeg, ili kasno prepoznajemo manipulativne taktike.
Da bismo se razumeli, treba da se slušamo, a jedini način da to proverimo je povratna informacija. Pozitivan „feedback“ uspostavlja standarde uspešnosti rada, daje jaku motivaciju, koja budi osećaj pripadnosti i lojalnosti. Da bi sistem delovao fokusirano, komunikacija u radnom okruženju mora biti trosmerna: vertikalno sa vrha, povratno iz baze i horizontalno međusektorski. Tako se neusaglašenost sistemski i blagovremeno rešava.
Precizna interna komunikacija stvara osećaj sigurnosti i pravičnosti. Informisanje zaposlenih od strane menadžmenta treba da bude aktuelno, precizno u odnosu na očekivani ishod, blagovremeno i po mogućstvu istovremeno svima kojih se tiču, obavezno uz analizu povratne informacije. Tako se preveniraju nesporazumi, provizorna i pogrešna tumačenja i isključivost zasnovana na ličnom stavu koji nije u duhu poslovne politike, a čest je izvor konflikata.
Da bi uspostavili što kvalitetniju eksternu i internu komunikaciju na svim niovima, ključna su pravila i standardi poslovnog botona koje postavlja menadžment. Podrazumevaju kulturu dijaloga, kompromisa i tolerancije u kulturološkom, sociološkom i psihološkom smislu. Poštovanje poslovnog bontona ograničava eskaliranje konflikata među zaposlenima i stvara dobar imidž firme i reputaciju među poslovnim partnerima.
Na kraju, ali ne manje važna, jeste i neverbalna komunikacija koja, ako je dobar saveznik, daje punoću verbalnoj poruci. Izraz lica, stav, pogled, osmeh, rukovanje – sve mora biti sinhronizovano i delovati iskreno i spontano, kako bi bilo ubedljivo. Važno je naučiti „režirati“ spontanost.
Bivši američki predsednik Donald Tramp je, između ostalog, i time pobedio protivkandidata Hilari Klinton. Predsednik Rusije Vladimir Putin je to dobro definisao: „Tramp je vrlo vešto došao do srca birača“.
Kad sve savladamo, nameće se još jedna kreativna obaveza, jedina koju ćemo sa zadovoljstvom završiti sami: dati pečat autentičnosti.
Izvor: PKS