Industrijska proizvodnja u Srbiji u oktobru veća 0,9% nego pre godinu dana

Industrijska proizvodnja u Srbiji u oktobru ove godine veća je za 0,9% nego u istom mesecu prošle godine, saopštio je danas Republički zavod za statistiku. U periodu januar - oktobar 2021, industrijska proizvodnja je veća 6,5% nego u istom prošlogodišnjem periodu.
U oktobru je zabeležen ukupni rast u industriji od 1,1% u poređenju sa septembrom, dok je rast prerađivačke industrije bio 2,3%.
Posmatrano po sektorima, u rudarstvu je oktobru ove godine u poređenju sa istim mesecom 2020. rast bio 39,5%, u prerađivačkoj industriji je pad bio 0,2%, a u snabdevanju električnom energijom, gasom, parom i klimatizaciji, pad od 10,5%.
Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije u periodu januar-oktobar iznosila je 40,59 mlrd EUR, što je rast od 25% u odnosu na isti period 2020, pri čemu je izvoz skočio za 27% dok je uvoz povećan za 23,5%.
Tokom deset meseci, izvezeno je robe u vrednosti 17,60 mlrd EUR, a uvezeno za 22,98 milijardi, tako da deficit iznosi 5,37 mlrd EUR, i veći je za 13,2% nego u uporednom lanjskom periodu.
Pokrivenost uvoza izvozom je porasla na 76,6% sa nivoa od 74,6% koliko je iznosila prošle godine u istom periodu.
Izraženo u dolarima, ukupna robna razmena sa svetom je od janaura do kraja oktobra iznosila 48,39 mlrd USD, što je porast od 31,8% na godišnjem nivou.
Izvoz robe je porastao za 33,8% na 20,99 mlrd USD, a uvoz je povećan za 30,3% na 27,40 milijardi, međugodišnje.
Deficit za 10 meseci iznosi 6,40 mlrd USD, što čini povećanje od 19,8% u odnosu na isti period 2020.
Najveće učešće u izvozu Srbije imao je Region Vojvodine (35,1%), a u uvozu Beogradski region (45,5%).
Spoljnotrgovinska robna razmena bila je najveća sa zemljama sa kojima Srbija ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini. Zemlje članice Evropske unije imale su udeo od 60,8% u ukupnoj razmeni.
Najveći pojedinačni spoljnotrgovinski partneri nam je bila Nemačka, u koju smo izvezli robu u vrednosti 2,23 mlrd EUR, a uvezli za 3,04 milijarde.
Drugi po važnosti partner su bile zemlje CEFTA, na čija smo tržišta plasirali robu za 2,75 mlrd EUR, a uvezli proizvode u vrednosti 965,1 mil EUR. Suficit iznosi 1,79 mlrd EUR, a pokrivenost uvoza izvozom je 285,9%.
Samo u oktobru ove godine, izvoz Srbije je porastao za 18,5% međugodišnje, na 1,96 mlrd EUR, dok je uvoz iznosio 2,58 milijardi i veći je za 23,5% nego u istom mesecu prošle godine.
Prema desezoniranim podacima, oktobarski izvoz je porastao u odnosu na septembar za 0,1%, a uvoz za 3,5%.
Realni rast BDP-a Srbije u trećem kvartalu ove godine 7,7%
Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u trećem kvartalu ove godine u odnosu na isti period 2020. iznosio je 7,7%, saopštio je Republički zavod za statistiku. Rast BDP-a u trećem kvartalu 2021, u odnosu na prethodni kvartal, je 1,6%.
Posmatrano po delatnostima, u trećem kvartalu 2021, u odnosu na isti period prethodne godine, značajan realni rast bruto dodate vrednosti zabeležen je u sektoru trgovine na veliko i malo i popravke motornih vozila, saobraćaja i skladištenja i usluga smeštaja i ishrane (17%), sektoru građevinarstva (15,8%) i sektoru stručnih, naučnih, inovacionih i tehničkih delatnosti i administrativnih i pomoćnih uslužnih delatnosti (13,7%).
U drugom kvartalu ove godine je realni rast BDP-a iznosio 13,4%, a u prvom kvartalu 1,2%.
Budžetom Srbije za 2021. godinu prognoziran je rast BDP od šest odsto.
Izvor: Beta