IEA: Za nulte stope emisije štetnih gasova potrebne radikalne promene

Međunarodna agencija za energiju (IEA) izjavila je da će šanse za postizanje neto nulte stope emisije do sredine veka biti smanjene ukoliko svet ne korenito promeni način na koji se energija proizvodi, koristi i transportuje.
Da bi se postigli ciljevi postavljeni u Globalnom klimatskom paktu iz 2015. godine, uključujući ograničavanje rasta globalne temperature na najviše 1,5 stepeni Celzijusa u poređenju sa predindustrijskim periodom, neophodno je smanjiti emisiju gasova sa efektom staklene bašte na nulu do 2050. godine.
Broj zemalja koje žele da postignu neto nultu emisiju gasova sa efektom staklene bašte raste, pa čak i ako u potpunosti ispune svoja obećanja, u svetu bi i dalje bilo 22 milijarde tona ugljen-dioksida do 2050. godine, što bi do 2100. godine povećalo temperaturu do 2100. , 1 stepen Celzijusa u poređenju sa predindustrijskom erom, ističe se u najnovijem izveštaju IEA.
Izveštaj treba da posluži kao smernica za sledeću rundu pregovora o klimi u novembru u Škotskoj.
"Neto nulta stopa emisije gasova sa efektom staklene bašte cilj je koji je težak, ali dostižan. Ako želimo da postignemo neto nultu stopu emisije ugljenika do 2050. godine, tada nam više nisu potrebna ulaganja u nove projekte nafte i gasa ili uglja" rekao je izvršni direktor.IEA Fatih Birol.
Prošle godine temperature su bile među najvišim ikada, a naučnici globalno zagrevanje i pojavu sve ekstremnijih vremenskih prilika pripisuju emisijama stakleničkih gasova, uključujući ugljen-dioksid iz fosilnih goriva poput uglja, nafte i gasa.
Prema tome, prema izveštaju, novi putnički automobili sa unutrašnjim sagorevanjem više ne bi trebalo da se prodaju, a globalni sektor električne energije morao bi da postigne nultu emisiju do 2040. godine.
Takođe, u izveštaju se ističe, nove tehnologije koje još nisu komercijalizovane, poput hvatanja i skladištenja ugljenika (CCS) i upotrebe čistog vodonika (zeleni vodonik ili obnovljivi vodonik) proizvedenog elektrolizom vode koristeći električnu energiju iz obnovljivih izvora i tokom njegova proizvodnja stakleničkih gasova, treba staviti na tržište.
Svakog meseca, počev od 2030. godine, deset industrijskih postrojenja mora biti opremljeno CCS-om, tri nova industrijska postrojenja moraće biti izgrađena na čistom vodoniku, a u industrijska postrojenja moraće biti instaliran kapacitet 2 GV elektrolizera.
Godišnje investicije u energiju moraće da se povećaju sa sadašnjih dva na pet biliona američkih dolara do 2030. godine, dodajući još 0,4 procentna poena godišnje globalnom rastu BDP-a, prema analizi IEA i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Inače, emisije ugljen-dioksida iz energetskog sektora u decembru 2020. bile su 2,0 odsto, ili 60 miliona tona, iznad nivoa iz decembra 2019. godine.
Globalni podaci za 2020. prikrivaju velike razlike između zemalja, pa su emisije u Kini porasle za 0,8 procenata u 2020, a u Sjedinjenim Državama za 10 procenata.
Izvor: SEEbiz