GEOPOLITIKA, DIGITALNI PROSTOR I ŽIVOT U DIGITALNOJ ERI

Internet Governance Forum (IGF) iniciran je kao direktan rezultat Svetskog samita o informacionom društvu (UN World Summit on Information Society, WSIS) započetog pod okriljem Ujedinjenih nacija u Ženevi 2003, a nastavljenog u Tunisu 2005. godine.
IGF je internacionalna arena za diskusije i saradnju na teme vezane za razvoj informacionog društva, upravljanje internetom i probleme interneta uopšte.
IGF nije telo koje donosi odluke, već forum gde se definisani problemi i diskutovani pristupi mogu oblikovati u javne, međunarodne ili nacionalne politike i proslediti drugim telima – bilo unutar UN ili drugim međunarodnim organizacijama ili vladama – na razmatranje.
DIJALOG U SRBIJI
Srpski forum o upravljanju internetom (IGF Srbija), prvi put pod ovim nazivom i kao deo NRI mreže globalnog IGF-a, predstavlja nastavak nacionalnih diskusija o digitalnim politi kama i upravljanju internetom.
Pokrenut je u multiakterskom duhu IGF-a, kao zajednička inicijativa nekoliko organizacija i institucija, a pod okriljem nadležnog ministarstva.
Pokretanje nacionalnog IGF-a takođe je i jedan od ciljeva u Strategiji razvoja informacionog društva i bezbednosti Srbije do 2026. godine, usvojene u jesen 2021. godine.
Prisustvovali smo Srpskom forumu o upravljanju internetom - IGF Srbija koji se održao u prostoru Dorćol Platz u Beogradu.
Srpski forum o upravljanju internetom – IGF Srbija i ove godine razmatrao je teme koje se nalaze pod lupom međunarodne internet zajednice i Foruma o upravljanju internetom Ujedinjenih nacija, procese i politi ke koji uti ču ne samo na način na koji koristi mo internetom omogućene tehnologije, već i okolnosti u kojima živimo u digitalnoj eri.
Bilo je reči kako održati i poboljšati koordinaciju i upravljanje i kakva je uopšte budućnost interneta, imajući u vidu izazove koje globalno i lokalno donosi složena geopolitička situacija.
Razgovaralo se o digitalnim pravima i izazovima koje donosi pitanje digitalnog nadzora, o digitalnom tragu koji svi ostavljamo koristeći digitalne tehnologije, o tome koja su naša prava u digitalnom okruženju, kako se najčešće narušavaju, kako da ih štitimo odnosno, ostvarujemo.
Drugi deo programa bio je posvećen sesijama koje u fokus stavljaju veštačku inteligenciju i okolnosti u vezi s poslovanjem u IT industriji.
Tokom panela "Veštačka inteligencija između tehnologije prava i sloboda" razmatrao se sam tehnološki stepen razvoja algoritama, ali i pogled međunarodnih organizacija, nadnacionalnih institucija na izazove koje razvoj veštačke inteligencije stvara, kao i na izazove koji u perspektivi očekuju pravnu nauku.
IT biznis u doba krize i užurbanog razvoja tehnologija bio je tema panela tokom kog su sagovornici iz srpskih IT preduzeća nastojali da ukažu kako na izazove, tako i na prilike koje konti nuirane promene tržišnih uslova i tehnologija donose.
Jedan od govornika bio je i gospodin Filip Karaičić, generalni direktor kompanije Quantox Technology. Iskoristili smo priliku i postavili smo mu par pitanja.
Časopis Industrija: Kako se trenutno kotiraju srpske IT kompanije u odnosu na region, svet i kakvi su poslovni uslovi za jednu IT kompaniju u Srbiji?
Filip Karaičić: Iako se na globalnom nivou dešavaju određene promene u industriji, srpske IT kompanije su i dalje konkurentne i sve više bivaju prepoznate na regionalnom i svetskom tržištu.
Podaci govore da je Srbija u 2021. godini zauzela treće mesto u regionu po broju IT kompanija (izvor: startit.rs).
U našoj zemlji posluje veliki broj IT kompanija koje se bave različitim oblastima kao što su razvoj softvera, web dizajn, digitalni marketing, blockchain i druge - i prepoznate su po kvalitetu usluga i posvećenosti ljudi koji rade na projektima.
Svedočimo transformaciji obrazovnog sistema gde imamo utemeljene osnove na osnovu kojih ćemo dalje nadograđivati iskustvo.
Od obrazovnih institucija do akademija koje nude praktično znanje - mladi u našoj zemlji imaju priliku da dobiju znanje koje pravi razliku i spoznaju izazove koje industrija nosi.
Sa druge strane, poslovni uslovi jesu trenutno vrlo turbulentni i tržište Srbije nosi i određene izazove - od troškova poslovanja, do toga da kao zemlja nemamo iste uslove konkurisanja za projekte kao ostale zemlje u EU.
Način pravno regulisane naplate za Srbiju kao i savremeni načini plaćanja takođe dovode do određenih dodatnih koraka i poteškoća za kompaniju, ali dajemo sve od sebe da te procese optimizujemo u odnosu na okolnosti .
Časopis Industrija: Kakve prilike, a kakve poteškoće mogu jednoj domaćoj IT kompaniji da donesu promene tržišnih uslova i kontinuirane promene tehnologije?
Filip Karaičić: Kontinuirane promene tržišnih uslova i tehnologija donose i prilike i izazove za jednu domaću IT kompaniju.
Prilike su svakako sve veći napredak tehnologije koji omogućava integraciju i preplitanje različitih poslovnih delatnosti i oblasti.
Data science, AI i web3 su već napravili ozbiljnu revoluciju i tek se očekuje njihova veća upotrebna vrednost.
Izazovi su svakako promene tržišnih uslova koje donose i izmene u poslovanju kompanija koje teže kontinuitetu i stabilnosti .
Zbog toga je jako bitno proceniti kapacitet timova i izbor tehnologija doneti rezultat i biti konkurentan na tržištu.
To je jedna od oblasti kojoj smo posvećeni kako bi postigli veću uspešnost poslovanja.
Jedno je sigurno - prilagodljivost je ključna kao i pronalazak načina da se izazovi transformišu u prilike.