EU poziva najveće svetske ekonomije da podignu klimatske ciljeve

Šef evropske diplomatije pozvao je najveće svetske ekonomije da postave zahtevnije ciljeve za smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte do novembarskog samita o klimi.
Ranije ove nedelje izveštaj UN -a pokazao je ozbiljnost globalnog zagrevanja, koje je opasno blizu prelaska granica za koje su države postigle konsenzus o neophodnom sprečavanju najtežih posledica klimatskih promena.
Požari i poplave već izazivaju razaranja, a na Siciliji je u sredu zabeležena temperaturu od 48,8 stepeni Celzijusa, što je prema nekim naučnicima možda najviša temperatura u evropskoj istoriji.
"Izazov je osigurati da na samitu u Glasgovu sve velike ekonomije preuzmu ambiciozne, mjerljive i provjerljive ciljeve za 2030. godinu i predanost klimatskoj neutralnosti", napisao je Josep Borrell u članku.
Američki predsjednik Joe Biden obećao je da će SAD postići ugljičnu neutralnost do 2050. godine, dok je isti cilj postao zakon na nivou EU.
Klimatska neutralnost znači oslobađanje samo onoliko gasova staklene bašte koliko se može ukloniti iz atmosfere vegetacijom ili tehnologijama koje apsorbuju CO2.
Kina, Indija i Rusija su među zemljama koje se suočavaju sa međunarodnim pritiskom da povećaju svoje ambicije za neutralnošću do samita UN o klimi u Glazgovu.
Kao najveća razvijena ekonomija, Evropska unija ima obavezu da bude primer drugima, rekao je Borrell.
„Kao jedno od ekonomski najrazvijenijih područja na svetu, mi smo među onima koji emituju, a emitovali su u prošlosti, najviše gasova sa efektom staklene bašte odgovornih za klimatske promene“, rekao je on.
Prošlog meseca, Evropska unija je predložila 13 zakona za smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte širom Unije kako bi se do 2030. godine postiglo smanjenje emisija od 55 odsto, u poređenju sa 1990. godinom.
Izvor: SEEbiz