EU postigla dogovor o novom propisu koji će ukrotiti nered na internetu

Evropska unija je postigla sporazum o uredbi o digitalnim uslugama koja će zahtevati od velikih tehnoloških kompanija da uklone štetan sadržaj, u najnovijem potezu bloka da obuzda svetske internet gigante.
Zakon o digitalnim uslugama (DSA), drugi deo velikog projekta za regulisanje tehnoloških kompanija, ima za cilj da obezbedi teže posledice za platforme i veb-sajtove sa dugačkom listom zabranjenog sadržaja u rasponu od govora mržnje i dezinformacija do fotografija seksualnog zlostavljanja dece.
Zvaničnici EU i parlamentarci konačno su u ranim jutarnjim satima u Briselu postigli dogovor o zakonu koji je u izradi od 2020. godine.
„Da, postigli smo sporazum“, tvitovao je evropski komesar za unutrašnje tržište Tijeri Breton.
"Sa DSA, vreme velikih internet platformi koje se ponašaju kao 'prevelike da bi se brinulo' bliži se kraju. Velika prekretnica za građane EU", napisao je Breton, koji je ranije opisao internet kao "divlji zapad".
„Današnji sporazum o DSA je istorijski“, tvitovala je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
„Naša nova pravila će zaštititi onlajn korisnike, obezbediti slobodu izražavanja i mogućnosti za preduzeća. Ono što je nelegalno van mreže biće nelegalno i na mreži u EU.“
Uredba sledi Zakon o digitalnim tržištima (DMA), koji cilja na antikonkurentske prakse među tehnološkim divovima kao što su Gugl i Fejsbuk, a zaključen je krajem marta.
Tehnološki giganti su nekoliko puta prozivani jer nisu nadgledali svoje platforme.
Teroristički napad na Novom Zelandu, koji je uživo prenošen na Fejsbuku 2019. godine, izazvao je globalno negodovanje, a haotična pobuna u Sjedinjenim Državama prošle godine promovisana je na internetu.
Tamna strana interneta takođe uključuje platforme za e-trgovinu pune falsifikovanih ili neispravnih proizvoda.
Obaveze za velike platforme
Platforme će morati brzo da uklone nezakonit sadržaj čim saznaju za njegovo postojanje. Društvene mreže će morati da suspenduju korisnike koji često krše zakon.
DSA će naterati veb-sajtove za e-trgovinu da provere identitet dobavljača pre nego što predlože svoje proizvode.
Iako se mnoge odredbe DSA primenjuju na sve kompanije, DSA je uspostavila posebne obaveze za „veoma velike platforme”, definisane kao one sa više od 45 miliona aktivnih korisnika u Evropskoj uniji.
Lista kompanija još nije objavljena, ali će uključivati gigante kao što su Gugl, Epl, Fejsbuk, Amazon i Majkrosoft, Tviter, a možda i TikTok, Zalando i Booking.com.
Od ovih kompanija će se tražiti da procene rizike povezane sa korišćenjem njihovih usluga i uklone nezakonit sadržaj.
Moraće da bude transparentniji u vezi sa svojim podacima i algoritmima.
Evropska komisija će nadgledati godišnje revizije i moći će da izriče kazne do šest odsto njihovog godišnjeg prihoda za ponovljene prekršaje.
Očekuje se da će praksa korišćenja podataka o religiji ili političkom mišljenju za ciljano oglašavanje biti zabranjena.
Bivša uposlenica Fejsbuka Frensis Haugen izazvala je ogromnu pometnju prošle godine kada je optužila svoje bivše šefove da daju prednost profitu u odnosu na dobrobit korisnika.
U novembru je pozdravila „ogromni potencijal” projekta evropske regulative, koji bi mogao da postane „preporuka” drugim zemljama poput Sjedinjenih Država.
Međutim, Evropska potrošačka organizacija (BEUC) strahuje da tekst ne ide dovoljno daleko.
BEUC želi da zabrani bilo kakvo oglašavanje zasnovano na nadzoru korisnika interneta i nasumičnih provera proizvoda onlajn prodavaca.
Izvor: SEEbiz