Energetski menadžeri stižu u opštine - Za projekte uštede energije spremno 1,5 mil EUR

U okviru Agende za povezivanje sa Evropskom unijom, balkanskim zemljama biće donirano 50 mil EUR za poboljšanje energetske efikasnosti. Srbija troši i do pet puta više energije od evropskog proseka, a 85% kuća nema izolaciju, pa je važno da imamo projekte energetske obnove zgrada kako bismo koristili novac iz evropskih fondova.
Iz Vlade poručuju da je na poboljšanju energetske efikasnosti urađeno mnogo, i da je u toku priprema većih poslova i jeftinijih kredita za te namene.
Obnova fasade sa dobrom izolacijom i zamena stare stolarije veliki je izdatak za domaćinstvo. Ali i građani već znaju da se kroz manje račune za struju, grejanje i hlađenje, to ulaganje isplati i za tri godine.
U Ministarstvu energetike kažu da je u program energetske sanacije ove godine već ušlo 15 lokalnih samouprava. Vlada je iz budžetskog fonda energetske efikasnosti, za njihove projekte izdvojila 120 miliona dinara.
- Na to treba da se doda još 30%, koliko treba da učestvuju jedinice lokalne samouprave, a to je negde ukupno oko 1,5 mil EUR koji će biti utrošeni za energetsku efikasnost - napominje pomoćnik ministra energetike Miloš Banjac.
Ministarstvo građevine je napravilo registar energetskih pasoša, koji od 2012. moraju da imaju sve nove i energetski unapređene građevine. Urađena je i Nacionalna tipologija zgrada, koja pokazuje potrošnju i gubitke energije stambenog i poslovnog fonda zemlje.
Još konkretniju pomoć za poboljšanje energetske efikasnosti, kažu, doneće Zakon o stanovanju.
- Razni mehanizmi koji će omogućiti građanima da se prijave za projekte kroz svoje stambene zajednice koje će biti formirane ovim zakonom, a neće se voditi računa da li je privatni ili javni sektor – i porodične kuće i sve zgrade će moći da se poboljšaju - navodi pomoćnica ministra građevinarstva Jovanka Atanacković.
Do 2020. godine članice Evropske unije moraju da umanje potrošnju energije za 20%. A Srbija se obavezala da će potrošnju smanjiti za 9% do 2018.
- Nije dovoljno samo da znate da vaša zgrada nije dovoljno energetski efikasna, već vam je potreban i savet kako da rešite problem. Zato pomažemo u obuci energetskih inženjera, koji savetuju građane koje mere da preduzmu, koliko mogu da uštedite na energiji i koliko će vas to koštati - ističe Renata Šindlbek iz GIZ-a.
Do kraja ove godine sve lokalne samouprave treba da imenuju energetske menadžere. Već iduće godine i drugi veliki potrošači, 80 fabrika i 60 toplana u Srbiji obavezne su, takođe, da zaposle stručnjaka za energetsku efikasnost.
Sve oštrije direktive Unije za energetsku efikasnost teško ispunjavaju i zemlje članice. Brisel je nedavno opomenuo Bugarsku jer ne primenjuje odredbe o smanjenju potrošnje energije u zgradama.
Izvor: RTS/eKapija